Jesu li antibiotici uvijek lijek ili…

24.04.2018 12:56   |   231 prikaza

Jesu li antibiotici uvijek lijek ili…

U ukupnoj svjetskoj populaciji svaki čovjek tijekom godine, u prosjeku, uzima manje od jedne kutije antibiotika. I pored činjenice kako antibiotici liječe samo bakterijske infekcije često se događa da liječnici antibiotike propisuju i za bolesti za koje je sasvim sigurno da ne reagiraju na antibiotike (prehlada, gripa, bronhitis i slične respiratorne bolesti uzrokovane virusima), odnosno bolesti koje organizam nadvlada svojom prirodnom obranom i imunitetom.

Odgovornost za pretjeranu uporabu antibiotika podjednako snose i pacijenti i liječnici. Pacijenti se lako odlučuju na uzimanje antibiotika bez potrebne indikacije ili bez prethodne konzultacije s liječnikom, a liječnici primarne zdravstvene zaštite često znaju primijeniti antibiotik i onda kad to možda i nije prijeko potrebno (za neka virusna oboljenja) te ne dati pacijentu dovoljno informacija o načinu korištenja i važnosti uzimanja kompletne propisane dozeantibiotika.

Pretjerana uporaba antibiotika je jedna od najozbiljnijih prijetnji javnom zdravlju jer se povećava otpornosti bakterija na antibiotike što potvrđuje i podatak kako sepsa kao najozbiljnija posljedica bakterijskih infekcija ubija više ljudi nego infarkt miokarda ili rak dojke, crijeva i pluća zajedno (Davey i sur., 2013).

Kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskoj županiji/ kantonu na pozitivnoj listi lijekova nalazi se 14 lijekova iz skupine antiinfektiva – antibiotika za sistemske bakterijske, gljivične i virusne infekcije. U 2017. godini propisano je 93.015 pakiranja antibiotika u vrijednosti 745.834 KM.

Najprepisivaniji antibiotici su:

1. Koamoksiklav (35% pakiranja ili 50%ukupne potrošnje)

2. Ciprofloksacin (16% pakiranja ili 14% ukupne potrošnje)

3. Amoksicilin (9% pakiranja ili 3% ukupne potrošnje)

U protekloj godini prosječna potrošnja antibiotika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/bkantonu, po osiguraniku, iznosila je 0,48 pakiranja, odnosno svaki drugi osiguranik popio je barem jednu kutiju antibiotika s Liste lijekova. Ovom statistikom nisu obuhvaćeni antibiotici koje osiguranici kupuju vlastitim sredstvima na preporuku liječnika iz privatne prakse ili bez ikakve preporuke liječnika (po svojoj osobnoj procjeni potrebe uzimanja antibiotika).

Osiguranici koji su uzimali antibiotike s pozitivne liste lijekova prosječno su za terapiju trošili po dva pakiranja antibiotika u iznosu od 17,04 KM. Osiguranik sa najviše propisanih antibiotika za svoju vrlo specifičnu bolest preuzeo je 85 pakiranja u 2017. godini dok je dvadeset osiguranika pojedinačno  preuzelo više od po 20 kutija antibiotika tijekom 2017. godine.

Prosječno, svaki liječnik u HNŽ/bK tijekom 2017. godine propisao je 372 pakiranja antibiotika u vrijednosti  2.984 KM (antibiotici koji su na Listi lijekova i koji se financiraju iz sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/bK).

Promatrano po domovima zdravlja, liječnici su, tijekom 2017. godine, propisali sljedeće količine antibiotika po osiguraniku:

1. DZ Jablanica – 0,87 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

2. DZ Konjic – 0,75  pakiranja antibiotika/ osiguraniku

3. DZ Uzinovići – 0,67 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

4. DZ Čitluk – 0,53 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

5. DZ Neum – 0,49 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

6. DZ Rama – 0,48 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

7. DZ Stolac – 0,45 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

8. DZ Šćipe – 0,44 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

9. DZ Stari Grad Mostar – 0,44 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

10. DZ Mostar – 0,40 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

11. DZ Ravno – 0,34 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

Najmanje antibiotika propisano je u DZ Čapljina i to 0,28 pakiranja antibiotika po osiguraniku.

Usporedivši podatke iz DZ Jablanica s podacima iz DZ Čapljina vidljivo je kako su, u 2017. godini,  liječnici DZ Jablanica propisali četiri puta više antibiotika u odnosu na liječnike DZ Čapljina.

Navedeni podaci pokazuju značajne razlike u stavu prema propisivanju antibiotika između pojedinih dijelova županije/ kantona. Nepotrebno i ishitreno propisivanje svih lijekova uključujući i antibiotike, vodi prema polipragmaziji (uzimanje prevelikog broja lijekova koji međusobno mogu biti u koliziji), povećanim interakcijama i nuspojavama terapije, te kao posljedicu i dodatni rizik razvoja rezistencije na najčešće uzročnike infekcija.

Kako bi se smanjila nepotrebna uporaba antibiotika od velike je važnosti edukacija javnosti i kliničara o prednostima, nedostacima i odgovornoj upotrebi antibiotika.

U narednom periodu Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/ K provoditi će aktivnosti u pravcu povećanja svijesti osiguranika o racionalnoj uporabi antibiotika, kontrolama i razgovoru s liječnicima koji budu propisivali najviše antibiotika te objaviti popis liječnika koji su propisali najviše antibiotika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/ kantonu.

Provjera zdravstvenog osiguranja i odabranog obiteljskog liječnika



*Vaš Jedinstveni Matični Broj