Jesu li antibiotici uvijek lijek ili…

24.04.2018. 11:00h

U ukupnoj svjetskoj populaciji svaki čovjek tokom godine, u prosjeku, uzima manje od jedne kutije antibiotika. I pored činjenice kako antibiotici liječe samo bakterijske infekcije često se događa da ljekari antibiotike propisuju i za bolesti za koje je sasvim sigurno da ne reaguju na antibiotike (prehlada, gripa, bronhitis i slične respiratorne bolesti uzrokovane virusima), odnosno bolesti koje organizam nadvlada svojom prirodnom obranom i imunitetom.

Odgovornost za pretjeranu upotrebu antibiotika podjednako snose i pacijenti i ljekari. Pacijenti se lako odlučuju na uzimanje antibiotika bez potrebne indikacije ili bez prethodne konsultacije sa ljekarom, a ljekari primarne zdravstvene zaštite često znaju primijeniti antibiotik i onda kad to možda i nije prijeko potrebno (za neka virusna oboljenja) te ne dati pacijentu dovoljno informacija o načinu korištenja i važnosti uzimanja kompletne propisane doze antibiotika.

Pretjerano korištenje antibiotika je jedna od najozbiljnijih prijetnji javnom zdravlju jer se povećava otpornosti bakterija na antibiotike što potvrđuje i podatak kako sepsa kao najozbiljnija posljedica bakterijskih infekcija ubija više ljudi nego infarkt miokarda ili rak dojke, crijeva i pluća zajedno (Davey i sur., 2013).

Kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskom kantonu na pozitivnoj listi lijekova nalazi se 14 lijekova iz grupe antiinfektiva – antibiotika za sistemske bakterijske, gljivične i virusne infekcije. U 2017. godini propisano je 93.015 pakiranja antibiotika u vrijednosti 745.834 KM.

Najprepisivaniji antibiotici su:

1. Koamoksiklav (35% pakiranja ili 50%ukupne potrošnje)

2. Ciprofloksacin (16% pakiranja ili 14% ukupne potrošnje)

3. Amoksicilin (9% pakiranja ili 3% ukupne potrošnje)

U protekloj godini prosječna potrošnja antibiotika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, po osiguraniku, iznosila je 0,48 pakiranja, odnosno svaki drugi osiguranik popio je barem jednu kutiju antibiotika s Liste lijekova. Ovom statistikom nisu obuhvaćeni antibiotici koje osiguranici kupuju vlastitim sredstvima na preporuku ljekara iz privatne prakse ili bez ikakve preporuke ljekara (po svojoj ličnoj procjeni potrebe uzimanja antibiotika).

Osiguranici koji su uzimali antibiotike s pozitivne liste lijekova prosječno su za terapiju trošili po dva pakiranja antibiotika u iznosu od 17,04 KM. Osiguranik sa najviše propisanih antibiotika za svoju vrlo specifičnu bolest preuzeo je 85 pakiranja u 2017. godini dok je dvadeset osiguranika pojedinačno  preuzelo više od po 20 kutija antibiotika tokom 2017. godine.

Prosječno, svaki ljekar u HNK tokom 2017. godine propisao je 372 pakiranja antibiotika u vrijednosti  2.984 KM (antibiotici koji su na Listi lijekova i koji se financiraju iz sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK).

Promatrano po domovima zdravlja, ljekari su, tokom 2017. godine, propisali sljedeće količine antibiotika po osiguraniku:

1. DZ Jablanica – 0,87 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

2. DZ Konjic – 0,75  pakiranja antibiotika/ osiguraniku

3. DZ Uzinovići – 0,67 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

4. DZ Čitluk – 0,53 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

5. DZ Neum – 0,49 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

6. DZ Rama – 0,48 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

7. DZ Stolac – 0,45 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

8. DZ Šćipe – 0,44 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

9. DZ Stari Grad Mostar – 0,44 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

10. DZ Mostar – 0,40 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

11. DZ Ravno – 0,34 pakiranja antibiotika/ osiguraniku

Najmanje antibiotika propisano je u DZ Čapljina i to 0,28 pakiranja antibiotika po osiguraniku.

Uporedivši podatke iz DZ Jablanica s podacima iz DZ Čapljina vidljivo je kako su, u 2017. godini, ljekari DZ Jablanica propisali četiri puta više antibiotika u odnosu na ljekare DZ Čapljina. 

Navedeni podaci pokazuju značajne razlike u stavu prema propisivanju antibiotika između pojedinih dijelova kantona. Nepotrebno i ishitreno propisivanje svih lijekova uključujući i antibiotike, vodi prema polipragmaziji (uzimanje prevelikog broja lijekova koji međusobno mogu biti u koliziji), povećanim interakcijama i nuspojavama terapije, te kao posljedicu i dodatni rizik razvoja rezistencije na najčešće uzročnike infekcija.

Kako bi se smanjila nepotrebna upotreba antibiotika od velike je važnosti edukacija javnosti i kliničara o prednostima, nedostacima i odgovornoj upotrebi antibiotika.

U narednom periodu Zavod zdravstvenog osiguranja HNK provoditi će aktivnosti u pravcu povećanja svijesti osiguranika o racionalnoj upotrebi antibiotika, kontrolama i razgovoru sa ljekarima koji budu propisivali najviše antibiotika te objaviti popis ljekara koji su propisali najviše antibiotika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Natrag na arhivu novosti i obavijesti