INTERVJU Rade Bošnjak, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a

09.07.2013. 06:21h

U današnjem izdanju Večernjeg lista BiH objavljen je intervju s Radom Bošnjakom, direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije, pod naslovom: " Novim projektima ZZO HNŽ zauzeo lidersku poziciju u BiH". Razgovor je vodio novinar Marko Karačić, a na našoj Internet stranici intervju prenosimo u cijelosti:

"Problemi u zdravstvenom sustavu HNŽ-a su brojni, a o njima smo razgovarali s direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a Radom Bošnjakom.

Kada se govori o zdravstvu uvijek se spominju financijski problemi. Kakvo je financijsko stanje u ZZO-u HNŽ?

Zdravstveni sustav je sustav u kojem nikada nema dovoljno novca za zadovoljenje želja, ali i realnih potreba osiguranika i zdravstvenih ustanova. To je sustav u kojem razvoj medicinskih znanosti, a time i novih disciplina i usluga koje su sve skuplje, ide brzo i zahtjeva sve više novca, posebice razvoj tehnologije koja nudi sve kvalitetniju uslugu čiju kvalitetu adekvatno prati i cijena. Nadalje, zdravstveni sustav je organizacijski jako složen, ali i jako osjetljiv jer se bavi zdravljem ljudi pa i ta činjenica bitno utječe na financiranje. Kada govorimo o ovoj temi treba reći i to da ne postoji savršen zdravstveni sustav u svijetu. Kod nas je to posebna priča obzirom na ukupne okolnosti u kojem egzizistira zdravstvo. Financijsko stanje u ZZO HNŽ/ K nije dobro i zahtjeva posebnu pozornost svih sudionika sukladno nadležnosti Županije i F BiH, u protivnom bit će velikih problema u financiranju. Naime, prihodi ZZO-a u prvih šest mjeseci su 10 posto ispod prihoda iz prošle godine za isti period. Istodobno rashodi rastu po osnovi bolovanja preko 42 dana, liječenja izvan HNŽ/ K, troška za lijekove na recept. Ovaj Zavod je opterećen kreditnim zaduženjima s preko 60 milijuna maraka s kamatama sredstva koja su korištena za modernizaciju bolnica što su trebali i jedino mogli na sebe preuzeti osnivači u skladu sa zakonskim odredbama. Zdravstveni sustav u ovoj Županiji konačno i definitivno treba razumijevanje i konkretno, razumno i odgovorno postupanje, temeljeno na Zakonu o zdravstvenom osiguranju, Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i drugim pozitivnim propisima, od svih onih koji donose odluke u ime i od interesa za zdravstvo. Moramo se uokviriti u realne mogućnosti i u skladu s tim ponašati. Sadašnju, naviknutu, razinu rashoda ne može pokrivati visina prihoda kakvu imamo.

Kako će se na Zavod odraziti to što Vlada HNŽ nije na sebe preuzela kredite namjenjene za modernizaciju bolnica?

Vjerujem da će Vlada HNŽ-a preuzeti na sebe kreditna opterećenja, a ako se to iz bilo kog razloga ne bi dogodilo, jedino što preostaje Zavodu jest smanjenje paušala kojim financiramo zdravstvene ustanove koje pružaju zdravstvenu zaštitu našim osiguranicima, u mjeri koja je potrebna za uravnoteženje prihoda i rashoda u financijskom planu ili preći u «društvo» gubitaša. Usput rečeno, ovaj Zavod ima 186.000 registriranih osiguranika za koje usluge zdravstvene zaštite pruža 12 ustanova u primarnoj zdravstvenoj zaštitit i tri bolnice s ukupno 3500 uposlenih u njima. Zavod troši između 76 do 80 posto ukupnih sredstava na zdravstvene ustanove. To je prevelik postotak što istodobno znači da preostaje premalo sredstava za druga prava osiguranika.

Često spominjete DRG. Možete li čitateljima objasniti što je to DRG i u kojoj je fazi uvođenje toga sustava u HNŽ?

DRG (Diagnosis Related Groups) – Dijagnostički povezane skupine, je Australijski sustav kojeg je BiH otkupila 2010. godine i od tada je potrošeno previše vremena na neuspješne pokušaje uvođenja ovog sustava. DRG predstavlja postupak klasifikacije akutnih bolničkih pacijenata u skupine koje zahtijevaju sličnu potrošnju bolničkih resursa ili jednostavnijim rječnikom bolničkih troškova, koje imaju slične kliničke osobitosti, a to su bolesti ili stanja pacijenata. Cilj uvođenja je dobivanje bolje vrijednosti za uloženi novac, povećanje kvalitete usluga, plaćanje prema realnom učinku i korištenje indikatora učinaka, ravnopravnija podjela sredstava među bolnicama, korištenje informacijskih alata u zdravstvu za nadziranje ugovora, te povećanje transparentnosti istoga. Svrha projekta je utvrđena kao implementacija «sustava plaćanja usluga koji bi stvorio poticaj za ograničavanje troškova i poboljšanje učinka davatelja usluga». DRG je u primjeni u HNŽ/ K od srpnja i u ovoj godini posvetit ćemo se, pored financiranja u jednom dijelu po istom, usklađivanju šifriranja i provjeri točnosti informacija o stvarnim učinjenim uslugama kao bitnim parametrima, koji sada nisu vjerodostojni, kako bi mogli s početkom iduće godine ići u potpunu primjenu ili na puno višoj razini, a što će ovisiti od rezultata dobivenih iz prakticiranja sustava kroz ovu godinu.

Najavili ste i promjene u organizaciji Zavoda. Što donosi novi sustav upravljanja kvalitetom?

Organizacijske promjene u Zavodu su nužne jer smo već prije godinu dana analizom poslovanja utvrdili da Zavod s ovakvom organizacijom i kadrovskim potencijalom ne može odgovoriti izazovu koji je pred nama. Shvatili smo, također, da Zavod uopće ne radi neke poslove koje bi morao raditi kao i da se neki poslovi rade paralelno na dva mjesta. Isto tako i nalaz revizorskog tima uputio je na potrebu izmjena i dopuna aktualne organizacije. U Zavodu je potrebna potpuna racionalizacija u potrošnji po svim pozicijama financijskoga plana, a ponajprije se odnosi na kontrolu usluga zdravstvene zaštite od propisivanja i izdavanja lijeka na recept, kontrolu učinjenih usluga zdravstvene zaštite u ustanovama izvan županije, kontrole bolovanja, do kontrole u ispunjenju prava osiguranika na ortopedska pomagala i druga prava, što je ujedno i novost u organizaciji Zavoda. Novost je i jedinica interne revizije, upravljanje rizicima i ojačana interna kontrola kao i preveniranje korupcije. Zatim, novost predstavlja i Služba za zdravstvo koja će se baviti poboljšanjem pružanja zdravstvene zaštite na kreativnoj i strateškoj razini, a za interes osiguranika i zdravstvenih ustanova što će se realizirati stalnim poboljšanjem kroz ugovaranje, a zatim kroz praćenje primjene ugovora sa zdravstvenim ustanovama. Zatim, tu je i potpuno nov pristup informatizaciji kroz sektor logistike koji će brinuti o izgradnji, razvoju i upravljanju Integriranim zdravstvenim informacijskim sustavom (IZIS) u ovoj županiji. Sve ovo je, prema Odluci Upravnoga vijeća iz rujna prošle godine reorganizirano i prilagođeno novom (procesnom) načinu upravljanja, a u skladu sa zahtjevom standarda ISO 9001:2008 što će se provoditi i stalno poboljšavati djelovanjem sustava kvalitetnog upravljanja kroz novoorganiziranu jedinicu «sustav upravljanja kvalitetom». Sve ove poslove definirali smo i u skladu s zahtjevom standarda opisali u 55 procesa, radi usporedbe u početku analiziranja i planiranja bilo ih je 25, u što ne ubrajamo poslove iz oblasti financija i računovodstva jer je zakonima precizno definiran način na koji se ovi poslovi obavljaju. Ovaj sustav kvalitetnog upravljanja donijeti će suvremeni pristup upravljanju koji omogućuje brzo prilagođavanje zahtjevima, spuštanje odgovornosti u hijerarhiji na svakog djelatnika, promjenu odnosa djelatnika prema izvršenju zadataka u kojoj osiguranik postaje središte naše pozornosti, a njihovo zadovoljstvo naš cilj, skraćenje rokova čekanja na uslugu zdravstvene zaštite i kvalitetu same usluge, zatim kontinuirana edukacija djelatnika pridonijet će ukupnoj kvaliteti rada Zavoda, a od kvalitete rada Zavoda u konačnici ovisi zadovoljstvo osiguranika.

Zavod ulaže puno truda u informatizaciju. U kojoj fazi je izvedba tog projekta i što njime dobivaju zdravstveno osigurane osobe?

Projekt Integriranog zdravstvenog sustava ima dva ključna dijela. Prvi dio je educiranje liječnika i zdravstvenog osoblja za rad na IZIS-u, te spajanje zdravstvenih ustanova na IZIS. Jednom kada je ovaj dio završen tada se startaju sve one dodatne usluge koje će olakšati osiguranicima pristup sustavu, te učiniti ga efikasnijim. Napredne usluge su: elektronski recept čime se ukidaju papirnati recepti, zatim elektronske uputnice i elektronsko naručivanje. Tako će osiguranik kada dođe kod svog obiteljskog doktora i kada doktor procijeni da treba daljnja specijalistička obrada, doktor odmah ispisuje elektronsku uputnicu koja automatski “sjeda” kod specijalista kod kojega se upućuje, vrši elektronski narudžbu kod tog specijalista te pacijentu daje točan datum i vrijeme njegovog termina za potrebnu uslugu zdravstvene zaštite. U ovom trenutku završena je prva faza spajanja na na IZIS za tri Doma zdravlja. U fazi spajanja su dva Doma zdravlja, te zatim se spajaju ostali domovi zdravlja. Kada je pojedini dom zdravlja u potpunosti spojen istima se onda pristupa spajanjem gore opisanih naprednih usluga, a prve će biti interne uputnice unutar doma zdravlja i elektronički recepti. Razvojem IZIS-a osiguranici dobivaju olakšan i brži pristup zdravstvenoj zaštiti i smanjenje čekanja na uslugu, a zdravstvene ustanove i Zavod racionalizaciju u ukupnoj potrošnji u sustavu zdravstva.

Je li potrošnja lijekova s esencijalne liste stavljena pod kontrolu?

Potrošnja na lijekove s Esencijalne liste lijekova bila je središnja tema zajedničkog sastanka svih zavoda zdravstvenog osiguranja iz F BiH u Tuzli krajem lipnja gdje je zaključeno da ovakva lista financijski nije prilagođena financijskoj moći zavoda te da je nužna korekcija, kao što ju je potrebno i kvalitativno redizajnirati. Što se tiče potrošnje na lijekove s Liste lijekova u HNŽ/ K mogu istaknuti da je najprije zaustavljen rast potrošnje, a zatim, mjerama ministra zdravstva HNŽ/ K i kontinuiranom kontrolom Zavoda, smanjena, no to još nije dovoljno da bismo mogli reći kako je potrošnja na lijekove usklađena s našom financijskom moći.

U zadnje vrijeme vaše ime se spominje u kontekstu budućeg predsjednika HDZ-a BiH. Jesu li ti navodi točni?

S obzirom da neki tiskani mediji u posljednje vrijeme plasiraju pamflete ovakvog i sličnog sadržaja s ciljem destabiliziranja i kompliciranja odnosa u stranci, ali takve stvari ne nalaze plodno tlo u HDZ BiH ili bar ja, na njihovu žalost, nisam pogodna osoba za to.

Intervju možete pročitati i na Internet stranicama www.vecernji.ba