Stručna preporuka za propisivanje antibiotika od prim. doc. dr. sci Ive Curića

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control - ECDC) proglasio je 18. studeni Europskim danom svjesnosti o antibioticima.

Otpornost bakterija na antibiotike u humanoj i veterinarskoj medicini postala je, nažalost, dio naše svakodnevnice te predstavlja jednu od najznačajnijih prijetnji javnom zdravstvu, ne samo u BiH, nego i na međunarodnoj razini.

Tim povodom objavljujemo stručnu preporuku za pisanje antibiotika u akutnim infekcijama gornjeg dišnog sustava prim. doc. dr. sci Ive Curića, specijalista za infektivne bolesti iz koje je razvidno kako postoji potreba za promoviranjem odgovorne uporabe antibiotika.

 

Prim. doc. dr.sci  Ivo Curić

Specijalista  za infektivne bolesti

STRUČNA PREPORUKA ZA PISANJE ANTIBIOTIKA U AKUTNIM INFEKCIJAMA GORNJEG DIŠNOG SUSTAVA

PRIMJENA ANTIBIOTIKA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Odgovornost za očuvanje djelotvornosti antibiotika u najvećoj je mjeri u rukama liječnika primarne zdravstvene zašite, budući da isti propišu oko 80% od ukupno propisanih antibiotika.Navedena grupa liječnika, daleko najčešće antibiotike propisuje u akutnim infekcijama gornjeg dišnjeg sustava (50%), potom u infekcijama urinarnog/mokraćnog sustava (20%), a svega se 20% propisanih antibiotika ordinira za sve ostale infekcije.

U cilju očuvanja djelotvornosti antibiotika Svjetska zdravstvena organizacija predlaže edukativno djelovanje na stanovništvo/pacijente koji u velikoj mjeri neopravdano vrše pritisak i utiču na neopravdano propisivanje antibiotika.

Danas, u vrijeme ograničenih materijalnih sredstava, kada je potrebno omogućiti liječenje većem broju bolesnika, antibiotik treba biti jeftin, optimalnog terapijskog učinka, a da pri tom niti u jednom trenutku ne smije ugroziti zdravlje bolesnika.

Cilj ovog rada je postići pravilnu primjenu antibiotika u akutnim infekcijama gornjeg dišnog sustava, jer je u tom kliničkom sindromu i najveća zlouporaba istih. To će u konačnici dovesti i do neučinkovitosti; zbog pojave rezistencije bakterija, na najčeće propisivane/upotrebljene antibiotik.                     

ANTRIMIKROBNO LIJEČENJE AKUTNIH INFEKCIJA GORNJEG DIŠNOG SUSTAVA

Akutne infekcije gornjeg dišnog sustava (ARI) najčešće su upale suvremenog čovjeka i čine 2/3 svih infekcija. Odrasli čovjek godišnje u prosjeku oboli 3-5, a djeca čak i desetak puta. Ovaj klinički sindrom uzrokuju daleko najčešće virusi koji se lako prenose kapljičnim putom i dodirom. Antibiotici ne djeluju na ove viruse. Ako se sumnja na ARI uzrokovanu bakterijama, a što je prilično rijetko, tada treba ordinirati antibiotik.

Bolesnici s ARI najčešći su posjetitelji ordinacija primarne zdravstvene zaštite i njima se najčešće neopravdano ordinira antibiotik. Ove su infekcije glavni razlog za odsustvovanje iz škole i s posla.

ARI uglavnom su kratkotrajne i najčešće su samoizlječive bolesti s dobrom prognozom.

U ovu grupu bolesti spada više kliničkih sindroma, a to su: obična prehlada, febrilni respiratorni katar, gripa, streptokokna angina, upala sinusa i srednjeg uha, akutni bronhitis i akutna egzacerbacija kroničnog bronhitisa.

Obična prehlada

Uzročnici ovog kliničkog sindroma su respiratorni virusi. Bolesnici imaju samo hunjavicu i laganu grlobolju,a temperatura im obično nije povišena. Prehlada i antibiotici ne idu zajedno, jedno isključuje drugo. Za liječenje je dovoljno uzeti samo kapi za nos (Operil, Benil, Ephedrin), a u slučaju povišene tjelesne temperature antipiretike (Paracetamol). Komplikacije bolesti su jako rijetke.

Febrilni respiratorni katar

Uzročnici ovog kliničkog sindroma su također virusi na koje, a što je opće poznato, ne djeluju antibiotici, te se zbog toga i ne upotrebljavaju u terapiji. Bolesnici imaju povišenu tjelesnu temperaturu (do 38,5C), kataralne znake gornjeg dijela dišnog sustava (hunjavicu, grlobolju, kašalj i promuklost) te blago izražene opće simptome (glavobolju, smanjen apetit i osjećaj umora). Bolest se liječi simptomatski: konzumiranjem većih količine tečnosti i lako probavljive vitaminizirane prehrane. Za povišenu tjelesnu temperaturu  (preko 38C) treba uzimati antipiretika (Partacetamol). Zbog hunjavice preporučuju se antidekongestivne kapi za nos (Benil, Operil, Ephedrin), a po potrebi se preporučuju sredstva protiv kašlja (antitusik).

Gripa (influenza)

To je najteža akutna infekcija gornjeg dišnog sustava. Uzrokovana je virusima gripe (virus A, B i C). Jedini prirodni izvor infekcije je čovjek. Počinje naglo, iz punog zdravlja. Klinički je obilježena općim infektivnim simptomima (povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, bolovima u cijelom tijelu, slabim apetitom i općom klonulošću). Simptomi od strane dišnog sustava (suhi kašalj) obično se pojavljuju nakon drugog dana bolesti. Bolest mogu pratiti komplikacije (naročito bakterijska upala pluća i tad su antibiotici apsolutno indicirani). Liječenje je simptomatsko (kao u febrilnog respiratornog katara). U težim oblicima bolesti i kod specijalnih indikacija postoje specifični lijekovi za viruse gripe. Najpoznatiji je Zanamavir (Tamiflu) koji se uzima na usta, a rabi se za liječenje, djece, trudnica i odraslih. Lijek se mora se uzeti što ranije, u prvih 48 sati nakon početka bolesti. Trajanje terapije je pet dana (odrasli uzimaju 2xna dan po jednu kapsulu od 75 mg). Jedini učinkoviti postupak za sprečavanje gripe je aktivna imunizacija, odnosno cijepljenje koje se provodi mrtvom vakcinom. Cijepljenje se provodi u jesen, nekoliko mjeseci ili tjedana prije pojave epidemije influence. Ova vakcina je osobito korisna za ugrožene grupe stanovništva, a to su:osobe starije od 65 godina, teški srčani, plućni i bubrežni bolesnici kao i imunokompromitirane osobe te osobe sa šećernom bolesti. Preporučljivo je cijepiti djecu i trudnice kao i sve ostalo pučanstvo. Kontraindikacija za primjenu ovog cjepiva je alergija na jaja.

Streptokokna angina

Ovu bolest uzrokuje beta hemolitički streptokok skupine A. To je uglavnom bolest mlađih osoba (do 15 godina). Bolest karakterizira nagli početak, jaka grlobolja i otežano gutanje hrane i teški poremećaj općeg stanja (smanjen apetit, malaksalost, nezainteresiranost i bolovi u cijelom tijelu). Drugi simptomi od strane gornjeg dijela dišnog sustava (konjunktivitisa, hunjavice, promuklosti i kašlja) nisu prisutni. Limfni čvorovi na vratu su povećani i izrazito bolni. Sluznica ždrijela je žarko crvena i otečena. Krajnici su povećani, a upalne promjene na njima odgovaraju gnojnoj angini.

Liječenje je simptomatsko i specifično (antibioticima). Simptomatsko liječenje se provodi mirovanjem, konzumiranjem tečnosti u većim količinama, antipireticima (srfeesdstvima za povišenu tjelesnu temperaturu), kašastom prehranom uz stalno provođenje higijene usne šupljine. Specifično liječenje provodi se, kao i kod svih streptokoknih infekcija, s antibioticima-prije svega Penicilinom u trajanju od 10 dana. U slučaju alergije na penicilin liječenje provoditi također 10 dana cefalosporinima a to su Cafaleksin (Ceporeks), Cefuroksim aksetil (Novocef ili Zinat) ili cefeksim (Pancef) ili makrolidima (Klaritromicin, Fromilid ili Klacid).

Akutna upala sinusa i akutna upala srednjeg uha

Uzročnici su obično u 70% slučajeva bakterije (Haemophilus influenzae, Streptococus pneumoniae i Moraxella catarrhalis), a u preostalih 30% slučajeva infekciju uzrokuju virusi. Bolesnici obično imaju vrućicu, glavobolju, otežano disanje na nos, gnojni iscjedak iz nosa i žale se na bolove u uhu. Liječenje treba provoditi obično desetak dana Amoksicilinom (Amoxyl) ili Amoksicilin/klavulonskom kiselinom (Klavocin) kao i cefalosporinima druge ili treće generacije kao što su Cefuroksim aksetil (Novocef ili Zinat) ili Cefeksim (Pancef). U terapiji se može upotrebiti i Azitromicin (Sumamed tablete od 500 mg kroz tri dana). Mora se provoditi i simptomatsko liječenje: uzimati dosta tečnosti, po potrebi treba uzimati analgetika (sredstva protiv bolova) kao što su Paracetamol ili nesteroidne antireumatike kao što su Ibuprofen (brufen) ili Diklofenak (Volatren).

Akutna egzacerbacija kroničnog bronhitisa

Uzročnici bolesti su najčešće isti oni koji uzrokuju akutnu upalu sinusa i akutnu upalu srednjeg uha. Bolesnici imaju pogoršanje zaduhe, povećano iskašljavaju gnojni sadržaj, a kod nekih javi se i vrućica. Antimikrobno liječenje treba provoditi desetak dana bilo s Amoksicilin/klavulonskom kiselinom (Klavocin) ili s cefalosporinima druge i treće generacije (Cefuroksim aksetilom-Novocef ili Zinatom ili Cefeksimom-Pancef). U terapiji se mogu upotrebiti i kinoloni treće i četvrte generacije kao što su Moksifloksacin (Avelox) i Levofloksacin (Tavanic ). Uz navedenu terapiju treba upotrebljavati i lijekove koje je preporučio pulmolog.